Šta kada konkurisanje oglasa za posao ne daje rezultate

Kolko dugo ste u potrazi za poslom ? Nedelju, mesec, godinu.. ?

U početku ste sigurno bili puni entuzijazma, odlučni, rešeni. Ali kako vreme prolazi, a vi nemate ni jednu konkretnu ponudu, počinjete da se pitate gde grešite. Da li nešto možete da uradite bolje ili drugačije?
Naravno da možete, ali problem je što ne znate šta tačno.
Kada pročitate ovaj tekst, neke stvari će vam postati jasnije i znaćete gde treba da napravite izmene ili fina podešavanja.

Kako da znate da li vaš CV dobro radi?

Šta je merilo za dobar CV? Odmah ću vam reći – merilo je stopa konverzije. Ili, jednostavnim jezikom rečeno, od ukupnog broja poslatih prijava, koliko ste puta pozvani na razgovor za posao.
Ovaj prosek ne bi trebalo da bude ispod 30%. Ako je uspešnost CV-ja 50% možete ga smatrati dobrim. Sve preko toga je odlično.

U brojevima, realno je očekivati da ti 10 poslatih prijava obezbedi 3 do 5 poziva na razgovor.
Ukoliko je procenat manji, evo kratke check liste da proverite da li je napisan kako treba:

  • CV je dugačak najviše 2 A4 strane
  • format je prilagođen vašem radnom iskustvu
  • dizajn je prijatan za oko, u sadržaju nema grešaka
  • prilagođen je oglasu i kompaniji gde konkurišeš

Znam da je tako lakše, ali nije korisno za vas da jedan isti CV šaljete na sve oglase. Čak i ako na prvi pogled deluje da su svi ti oglasi isti, neke razlike uvek postoje. I često su baš te razlike u nijansama ono što bude presudno na kraju.
Razmislite i da li targetirate odgovarajuće poslove. Možda ste potcenili svoje sposobnosti, i vreme vam je da ciljate na pozicije koje su za korak dalje od toga gde ste sad.

U redu je ako ne možete odmah da definišete šta je uzrok slabijeg odziva. Menjajte jednu po jednu stavku i pratite koja će promena doneti najbolje rezltate.

Kako vam ide na razgovoru za posao?

Na ovom koraku, za očekivati je da bar 7 od 10 razgovora urodi plodom. Sam poziv na interjvu znači da imate osnovne kvalitete potrebne za taj posao. Sada je vreme za detaljnije upoznavanje.
Pod pretpostavkom da na razgovore za posao dolazite čisti, uredni i na vreme, šta bi moglo da vas eliminiše u ovoj fazi? U većini slučajeva to je priprema.

  • Da li ste se detaljno informisali o firmi?
  • Umete li da se snađete i odgovorite na sva njihova pitanja?
  • Čak i ona dosadna ili provokativna?
  • Imate li ti neko smisleno pitanje za njih?

Trema može da vam oteža stvari. Generalno, svaki poslodavac zna da kandidati dolaze sa malom dozom treme i to se uzima u obzir. Ali ako je situacija baš kritična, pa zablokirate, ne snađeš se, pričate previše tiho, ili brzo i glasno, to može malo da pokvari utisak.

Naravno, uvek ostaje i ona poslednja mogućnost: da jednostavno niste kliknuli. Možda vam se to nekad i desilo? Privuče vas oglas koji kao da je pisan za vas, ali kad odete na razgovor, shvatite da to nije to.
Tako isto može da bude i s druge strane.

To ne znači da ste uradili ili rekli nešto pogrešno, to samo znači da je bilo kandidata koji su se iz nekog razloga bolje uklopili.

Uži izbor, ali ne i prvi izbor

Poslednja faza procesa je ulazak u uži izbor. Nekad posle prvog kruga razgovora, nekad posle petog, nema pravila. Tu se uglavnom nađu samo dva ili tri kandidata, od kojih će jedan dobiti ponudu.

U ovom krugu cilj je da budete 100% uspešni. Ako ste ikad bili u situaciji da stignete do samog finiša, a neko drugi dobije posao, sigurno ste osetili koliko je frustrirajuće i kako utiče na samopouzdanje.
Ono što bi trebalo da znate jeste da ovde zaista nijanse odlučuju.


Da li je ranije tokom procesa bilo razgovora o plati? Možda se cifra koju ti želiš ne uklapa u budžet.
Znanja i veštine neophodne za poziciju sasvim sigurno poseduješ, inače ne bi ni bila u završnom krugu. Sada se više testira motivacija, lične veštine, procenjuje se da li bi se uklopila u tim i kompanijsku kulturu.
Svoju ličnost i osobine ne možeš da promeniš zarad posla. Ono što možeš jeste da tražiš poslove i kompanije koje tebi više odgovaraju.


Jedna vrlo važna stvar koju mnogi kandidati preskoče da urade, jeste da zatraže povratnu informaciju (feedback). Pošaljite jedan fin i kulturan mejl, u kome nećete tražiti da opravdavaju svoj izbor, već samo da vam ukažu na ono što je bilo presudno da izaberu nekog drugog.
Čak i ako pretpostavljate šta bi moglo da bude u pitanju, nemojte se oslanjati samo na to. Možda ste potpuno omašili u pretpostavkama, i uskraćujete sebi informacije koje će vam biti dragocene za buduće poslove.

Blog, Novosti

Оставите одговор